| Vesti | Hardver | 5D – novi način skladištenja podataka
Hardver

5D – novi način skladištenja podataka

Koristeći lasere velike brzine, istraživači su kreirali „5D“ tehnologiju za skladištenje podataka koja bi mogla da omogući da se 500 TB podataka upiše na stakleni disk veličine CD-a, prema udruženju Optica. Tehnika koristi veće brzine pisanja koje bi konačno mogle učiniti izvodljivim korišćenje tehnologije u arhivske i druge svrhe.

Sa 5D optičkim skladištem, svaka datoteka koristi tri sloja tačaka nanorazmera. Veličina, orijentacija i položaj tačaka unutar tri standardne dimenzije, čine pet „dimenzija“. Tačke menjaju polarizaciju svetlosti koja putuje kroz disk koji se čita pomoću mikroskopa i polarizatora.

Procenjeno je da bi medij za skladištenje mogao da izdrži temperature do 1.000 stepeni Celzijusa i da traje 13.8 milijardi godina na sobnoj temperaturi bez degradacije. Da bi prevazišli problem brzine, istraživači su koristili femtosekundni laser sa velikom stopom ponavljanja.

Umesto da pišu direktno u staklo, koristili su laser da proizvedu fenomen koji se zove poboljšanje bliskog polja, koje stvara male strukture koristeći nekoliko slabih svetlosnih impulsa. Oni se mogu koristiti da poboljšaju kružne praznine nastale snažnijom, jednopulsnom „mikro-eksplozijom“.

Ova tehnika je „minimizirala toplotno oštećenje koje je bilo problematično za druge pristupe koji koriste lasere sa velikom stopom ponavljanja“, navodi se u radu. Koristeći novu tehniku, tim je bio u mogućnosti da zapiše 5 GB tekstualnih podataka na disk od silicijumskog stakla veličine konvencionalnog CD-a sa skoro 100 posto tačnosti očitavanja.

„Sa gustinom pisanja dostupnom iz metode, disk bi mogao da zadrži 500 terabajta podataka“, rekli su istraživači. Takođe su mogli da pišu brzinom ili oko milion voksela u sekundi, ili oko 230 KB u sekundi. To bi moglo zvučati sporo, ali uvođenjem paralelnog pisanja, mogli biste ispuniti disk od 500 TB za oko 60 dana.

To bi moglo da obezbedi način za pravljenje rezervnih kopija gomila vrednih podataka, u suštini zauvek. „Sa trenutnim sistemom, imamo mogućnost da sačuvamo terabajte podataka, koji bi se mogli koristiti, na primer, za očuvanje informacija iz DNK osobe“, rekao je vođa istraživačkog tima Peter G. Kazanski.

 

Izvor: Optica

 

Komentarišite na forumu…