Dizajn i rešenja
Izgled kulera nije revolucionaran, sem što je specifičan za „low profile“ modele. Sličan dizajn je već viđen i kod drugih kulera, ostaje nam samo da ispitamo finese kao što su oblik i broj rebara.
Pallas na prvi pogled izaziva „wow“ efekat, jer je kuler zaista lep. Izgleda kao da je pametno dizajniran, ima gusto pakovana i estetski zanimljiva rebra.
Ceo kuler, pa i toplotne cevi, bez greške su presvučeni niklom. Hladnjak je čvrst, rebra su na više mesta prikopčana jedna u druge. Sa gornje strane, rebra na četiri mesta koriste kopče, sa donje strane takođe na četiri mesta, a pritom i rebra sa strana koriste sistem prikopčavanja.
![]() | ![]() |
To znači da je svako aluminijumsko rebro čak na deset mesta prikopčano u naredno rebro. Povrh svega, rebra su presovana i na same toplotne cevi.
![]() | ![]() | ![]() |
Rezultat svega ovoga je vrhunski kvalitet izrade gde nema šetanja rebara po cevima i neprijatnih zujanja usled velikog protoka vazduha.
![]() | ![]() |
Ako gledamo sa gornje strane, telo ima interesantan dizajn dve vrste listića koji se smenjuju jedan za drugim i time stvaraju zanimljiv optički efekat na hladnjaku. Ako pogledamo od dole, vidimo da su stvari malo komplikovanije i da je korišćeno više vrsta rebara.
Ukupan broj rebara je čak 68, a ta količina je sačinjena od ukupno šest vrsta listića. Rebra su skoro duplo dublja na mestu koje ide u „vazdušnu zonu“ iznad procesorskog podnožja. Ova zona dozvoljava da kuler više „visi“ i da usput ne dođe do nekompatibilnosti. U ovim većim aluminijumskim listovima sigurno leže i dodatne performanse kulera.
Nivo detalja na ovom kuleru nije zanemarljiv i očekujemo dobre rezultate na testiranju!
Pallas ima šest toplotnih cevi prečnika 6mm i one su ravnomerno raspoređene po telu kulera. Iz ovog određenog ugla možemo videti način presovanja rebara na same cevi.
Primećujemo da jedna četvrtina cevi nije u direktnom kontaktu sa aluminijumskim listovima. Ovo ne vidimo kao problem, jer sličan sistem često primenjuju i drugi proizvođači, Noctua na primer.
Kvalitet izrade toplotnih cevi je konzistentan na oba vrha, svi „pajpovi“ su jednake dužine.
![]() | ![]() |
Telo kulera u sebi ima dva procepa koja su tu da biste imali pristup šrafovima prilikom montiranja.
![]() | ![]() |
Pallas bez ventilatora i bilo kakve dodatne opreme ima masu od 471 grama.
Ventilator koji Pallas koristi je identičan kao i kod Ereboss-a. Dimenzije rama su mu 140 x 150mm, debljina 13mm. Dakle, u pitanju je slim ventilator sa ukupno 13 lopatica.
Ventilator na sebi ima nalepnicu sa Raijintek logo-om, 30cm dugačak sleevovan kabl i četvoropinski konektor na kraju. Ovo znači da ventilator može da radi u PWM režimu, tj. da mu se kontroliše brzina i preko matične ploče.
![]() | ![]() | ![]() |
Sa rasponom brzine od 650 do 1400 RPM-a smo zadovoljni jer predstavlja neku zlatnu sredinu koja pokriva tih rad i dobre performanse.
![]() | ![]() |
Ventilator se montira uz pomoć dve metalne žice koje upadaju u žljeb na hladnjaku. Eventualna mana ovakvog sistema kačenja je nemogućnost zamene ventilatora za neki drugi koji nije „slim“.
![]() | ![]() |
Montirani ventilator prekriva zanimljive šare na rebrima, ali bez obzira na to, kuler ostaje estetski privlačan.
![]() | ![]() |
Sa montiranim ventilatorom, možemo da pređemo na premeravanje dimenzija Pallas kulera. Krećemo od najbitnije dimenzije za jedan „low profile“ kuler, a to je visina.
![]() | ![]() |
Visina Pallas kulera iznosi 6,9cm iliti 67,98mm ako ga merimo digitalnim nonijusom.
![]() | ![]() |
Ukupna dužina, zajedno sa vrhovima toplotnih cevi je 153mm, a širina zajedno sa ventilatorom, 151mm.
U predelu baze takođe nailazimo na visok kvalitet izrade, kao i besprekorni „mirror finish“.
![]() | ![]() |
Bilo kako okrećemo kuler, čini nam se kao da nema greške u dizajnu.
![]() | ![]() | ![]() |
Pallas ima relativno gusta rebra, na širini od 2cm ima 12 listova, što znači da na svakih 1,67mm ima 1 aluminijumski list.
Kao što smo navikli, za kraj opisa fizičkih osobina kulera uvek ide provera baze.
![]() | ![]() |
Iako kontaktna površina ima „mirror finish“, ona nije u potpunosti ravna. Baza u oba smera iskazuje blage anomalije. One su evidentne, ali ne bi trebalo puno da utiču na performanse. Rekli bismo da su neravnine na bazi „prolazne“.
Dodaj komentar