Najbrzi CPU iz Fujitsu Ltd.

[northwood]

Fujitsu Ltd. says that the company has sucessfully developed the world’s fastest central processing unit - a CPU capable of performing 128 billion calculations per second. You know Intel and IBM have been leading developers of CPU, and this CPU codenamed Venus will help Fujitsu to take back the title of the world’s fastest CPU maker for the first time since 1999.
Venus calculates 2.5 times faster than the previous record-holding model which was made by Intel. Fujitsu has taken the advantage of miniaturization technology to double the number of central circuits integrated onto a chip measuring about 2cm from four to eight. Venus also shows great energy efficiency - cutting electricity consumption to about one-third of current levels.

The new CPU will be hopefully used on an Institute of Physical and Chemical Science next-generation supercomputer which will go into operation at the end of fiscal 2010. Tens of thousands of the CPUs would be installed in the supercomputer.
The Venus is likely to have implications for technologies such as new drug development, earthquake prediction and rocket engine design. In addition, it’s said that should the Venus come to be used in devices such as personal computers and digital electronic appliances, it could lead to the development of equipment such as portable simultaneous interpretation devices and automated driving devices for cars.

izvor:
http://www.yomiuri.co.jp/dy/business/20090514TDY08307.htm

 

[northwood]

 

[Igoritza]

kolko mene nervira shto se zbog ljudske gluposti uvelo gomila setova instrukcija, i nema zelje da se napusti zastareli sistem (ovim mislim na x86) pa da se ovakve stvari iskoriste na mikro nivoima.

da se neko malo potrudio, i da je SPARC set instrukcija samo malo vishe rasprostranjen, a pritom imamo Solaris koji vec odavno radi na njemu, sada bi imali matichne ploche sa po 4 CPU soketa koji rade sa Venusom, gde je samo jedan od njih dovoljan da odradi vishe FLOPS-a od 10 i7 procesora.

 

[serpent]

Hmm, i onda je mrmot zamot'o cokoladu u foliju.
Sta bre naprica igorice, daj nesto na srpskom da i mi zidari nesto razumemo

 

[illidan]

cime se hladi taj chip

 

[Chabex]

Hmm, i onda je mrmot zamot'o cokoladu u foliju.
Sta bre naprica igorice, daj nesto na srpskom da i mi zidari nesto razumemo

Pa rekao je nesto u fazonu: sve bi to moglo mnooogo brze kada ne bi sve bilo limitirano x86 setom instrukcija i backward kompatibilnoscu i tako to.. Ja nisam expert vec laik na ovom polju pa sam ovako razumeo

 

[Igoritza]

evo ovako -

x86 kochi napredak desktop i laptop mashina, jer je set instrukcija zastareo.

pa da krenem od pochetka -

pochetni kompjuteri i mashine, 1960ih, nisu bili kao danas, vec kao konzole, recimo. kad god bi se pojavio neki novi kompjuter, softverski inzenjeri su morali da krecu od pochetka, od nule. jer je svaki softver odgovarao odredjenom hardveru u tom momentu. kao shto ne mozesh da u nintentdo ubodesh kertridz od sege.

krajem 60ih IBM uvodi ISA (Instruction Set Architecture) i microcode engine, koji je omogucavao programerima da jedino brinu o podrshci ISA na mashini, umesto same mashine. evo metaforichkog prikaza:

sada su i proizvodjachi hardvera doshli u mogucnost da podeshavaju svoj proizvod na fine detalje, potpomagajuci sam ISA da bolje radi sa softverom.

Microcode je zapravo CPU u CPU koji je omogucavao da se instrukcije prevode u signale, i obrnuto.

evolucija ISA je navodila inzenjere istog, da ubacuju shta im se cefne, te su CPU postajali veci, zahtevali vishe struje i slichno, pa se povecavao i ROM microcode-a, al poshto to nije ishlo na ruku proizvodjachima, neshto je moralo da dobije "sekiru" i to je upravo bio Microcode.

ISA je morao da postane manji, jednostavniji i lakshi za implementaciju na HW, te je ISA ostao kao idealno reshenje jer programerima nije padalo napamet da se vrate na "venchanje" softvera sa direktnom mashinom, ali opet, doshlo je do:

komercijalizacija softvera je sada bila previshe oslonjena na ISA, koji je od svoje prve do poslednje verzije evoluirao na nachin da je MORAO da zadrzi sve kompatibilnosti a bogami i mane sa starijom verzijom, i to je ono shto danas gledamo sa x86

jednostavno - prelazak sa jednog, na drugi ISA bi zahtevalo nevidjene i neverovatne sume novca, rada, tehnologije, R&D, ma svega. to se nikom ne isplati.

e, kako neki tvrde - bezgreshna arhitektura je izvodljiva, moguce je smisliti. ali trenutni setovi instrukcija to nisu.

glavna mana je to shto su svi ISA planirani za trenutne trendove u trenutku kad su smishljeni, a svi znamo kako IT struchnjaci imaju odlichne perdvidjachke sposobnosti (bill i 200 kilobajta)

kada bi neko seo, napravio set instrukcija koji ce da gleda u daleku buducnost (shto je ralno moguce, kao kad bi arhitekta trznog centra pravio hodnike koji ce tek 2014 da tuda propuste preko 3000 ljudi dnevno) napravio bi se odlichan posao.

primer za fail-ovanje obnavljanja ISA je P6 arhitektura - intelova 6ta verzija x86tice, koja zapravo blage nema sa prvobitnim dizajnom i namenom x86.

neki ljudi se 'vataju za slamke, pa imamo genijalni HP-ov Dinamo rtanslator - on zapravo prebacuje jedan set instrukcija u drugi, i tek onda sudeluje sa softverom.

za detaljnije obratiti se ovom chlanku:

http://en.wikipedia.org/wiki/Dynamic_recompilation

ali to nije reshenje. a x86 izgleda nece doziveti smrt, verovatno nikad. shto je jako tuzno. e - to je problem.

 

[Chabex]

Hvala na objasnjenju. Nesto sam od ovoga znao ali malo. Uglavnom, tesko da ce nesto znacajno menjati u skorijoj buducnosti u vezi nedostataka tih x86 instrukcija.

 

[serpent]

svak cast Iggy, ja bre mislio da je coek truba, kad vis sta on sve zna, ipak nije sve u misicima

 

[Igoritza]

jbg, matematichki fakultet te uchi svim ovim istorisjkim podatcima, koji bi eventualno trebalo da te uvedu u danashnjicu, uz napomenu da mi guslamo prvobitne magnetne diskove, pa na osnovu njih da povezemo to znanje sa CD i DVD e tako ide i sa pokushajem razumevanja arhitektura i dizajna CPU-a HDD-a itd ..

 

[drfedja]

evo ovako -

x86 kochi napredak desktop i laptop mashina, jer je set instrukcija zastareo.

Jeste, ali postoje mnogi nacini kako je to premosceno.

pa da krenem od pochetka -

pochetni kompjuteri i mashine, 1960ih, nisu bili kao danas, vec kao konzole, recimo. kad god bi se pojavio neki novi kompjuter, softverski inzenjeri su morali da krecu od pochetka, od nule. jer je svaki softver odgovarao odredjenom hardveru u tom momentu. kao shto ne mozesh da u nintentdo ubodesh kertridz od sege.

Standardi su postojali samo za odredjene serije racunara. To vazi i za floating point format.

krajem 60ih IBM uvodi ISA (Instruction Set Architecture) i microcode engine, koji je omogucavao programerima da jedino brinu o podrshci ISA na mashini, umesto same mashine. evo metaforichkog prikaza:

Zapravo, instrukcije u procesorima postojale su dosta ranije, kao i kompajleri, koji prevode programski jezik viseg nivoa na masinski jezik. Prvi assembler je nastao 50 tih godina i prevodio je opcodove na masinski jezik.

Spojler

Second Generation - 1956-1963: Transistors
Transistors replaced vacuum tubes and ushered in the second generation of computers. The transistor was invented in 1947 but did not see widespread use in computers until the late 50s. The transistor was far superior to the vacuum tube, allowing computers to become smaller, faster, cheaper, more energy-efficient and more reliable than their first-generation predecessors. Though the transistor still generated a great deal of heat that subjected the computer to damage, it was a vast improvement over the vacuum tube. Second-generation computers still relied on punched cards for input and printouts for output.

Second-generation computers moved from cryptic binary machine language to symbolic, or assembly, languages, which allowed programmers to specify instructions in words. High-level programming languages were also being developed at this time, such as early versions of COBOL and FORTRAN. These were also the first computers that stored their instructions in their memory, which moved from a magnetic drum to magnetic core technology.

Microcode je zapravo CPU u CPU koji je omogucavao da se instrukcije prevode u signale, i obrnuto.

Mikrocode, odnosno mikroprogram je skup signala jedne masinske instrukcije. To je nizi nivo od masinskog jezika. To je tacan algoritam sta je potrebno uraditi da bi se izvrsila jedna konkretna instrukcija. Vec 50-tih godina su postojale osnovne masinske instrukcije za load/store registara t.j. akomulatora, i osnovne aritmeticke, i bit manipulativne instrukcije (bitshift itd..). Samo prva generacija nije posedovala klasicne masinske instrukcije, odnosno ISA, nego su se one generisale tako sto su inzenjeri povezivali kablove unutar skalamerije.

http://en.wikipedia.org/wiki/Microcode

kada bi neko seo, napravio set instrukcija koji ce da gleda u daleku buducnost (shto je ralno moguce, kao kad bi arhitekta trznog centra pravio hodnike koji ce tek 2014 da tuda propuste preko 3000 ljudi dnevno) napravio bi se odlichan posao.

Nije set instrukcija jedini problem.

primer za fail-ovanje obnavljanja ISA je P6 arhitektura - intelova 6ta verzija x86tice, koja zapravo blage nema sa prvobitnim dizajnom i namenom x86.

Nema, ali nema ni AMD K7/K8/K10, a ni K5 i K6. Sve su to procesori koji prevode x86 set instrukcija na mikrooperacije i izvrsavaju ih out of order.

neki ljudi se 'vataju za slamke, pa imamo genijalni HP-ov Dinamo rtanslator - on zapravo prebacuje jedan set instrukcija u drugi, i tek onda sudeluje sa softverom.

za detaljnije obratiti se ovom chlanku:

http://en.wikipedia.org/wiki/Dynamic_recompilation

ali to nije reshenje. a x86 izgleda nece doziveti smrt, verovatno nikad. shto je jako tuzno. e - to je problem.

Koliko vidim, za sada jos uvek ima resenja za upgrade x86, iako su mu jos krajem osamdesetih predvidjali sigurnu smrt i pobedu velicanstvenog RISC-a i srodnih ISA nad ovom rudimentarnom tvorevinom.

 

[drfedja]

Konfiguracija ovog CPU-a mnogo podseca na AMD K10.